Audio knjige: stari format u novom ruhu

Foto: Pexels (Creative Commons License)

Kao što znamo, na raspolaganju nam je više različitih načina za konzumaciju književnosti. Uobičajeno je da prvo pomislimo na papirnatu ili e-knjigu, ali u posljednje vrijeme vraća se popularnost i nepravedno zapostavljenih audio knjiga. 

Osim audio knjiga besplatno dostupnih u knjižnicama ili na online platformama, veliki svjetski izdavači posljednjih nekoliko godina snažno ulažu u segment zvučne knjige, razvijajući specijalizirane audio formate za različite mobilne uređaje i specifične elektronske čitače, što potvrđuje činjenicu da raste interes publike za sve knjižne formate: papirnate i digitalne, uključivo multimedijalne i zvučne.

Napredno tehnološko doba omogućuje nam jednostavnu i neograničenu dostupnost digitalnih formata, udaljenih na samo jedan klik miša. 

Odabiremo ono što nam u određenom trenutku najviše odgovara i nismo više nužno ograničeni samo na jedan medij ili format. Prema želji, potrebi i trenutku inspiracije prebacujemo se s papirnate na elektronsku ili audio knjigu - i natrag. Štoviše, svi formati izvrsno se nadopunjavaju i svaki od njih može naći odgovarajuće mjesto na našoj virtualnoj ili stvarnoj knjižnoj polici.

Iako većini čitatelja audio knjiga vjerojatno nikada neće biti prvi izbor, no u nekim je situacijama zaista zlata vrijedna, osobito kad nismo u prilici držati knjigu ili e-čitač.

Primjerice, audio knjiga dragocjena je kada:

• se želimo opustiti, zatvoriti oči i u poluzamračenoj sobi odmoriti se od cjelodnevnog zurenja u monitor računala i mobilnih uređaja, a usput ipak uživati u lijepoj književnosti, kratkoj priči ili poglavlju romana…
• trebamo odraditi neki repetitivni kućanski posao, kao što je peglanje ili kuhanje - uz audio knjigu spojit ćemo ugodno s korisnim…
• prilikom višesatnog putovanja, glazbu iz slušalica poželimo zamijeniti knjigom…

Foto: Pexels (Creative Commons License)

Zapravo, audio knjige možemo slušati bilo kada i bilo gdje - kao i glazbu, uostalom. Zašto onda ne bismo u memoriju svojih pametnih telefona, osim glazbenog foldera, pohranili i jedan s audio knjigama, da nam bude pri ruci? Na taj način imat ćemo priliku čitati ušima i u trenucima kad nismo u mogućnosti držati knjigu.

Netko će možda reći - slušanje i čitanje, pa to nije isto…! 

Međutim, to je više stvar osobnih preferencija i navika, nego stvar doživljaja priče i razumijevanja materije, jer znanost se ne bi složila s vama:  za vaš mozak, slušanje knjige gotovo je isto kao i čitanje.

Riječ znanosti o slušanju audio knjiga

Dr. Daniel Willingham, psiholog sa Sveučilišta Virginia, na svom je blogu 2016. godine objavio vrlo zanimljiv članak pod nazivom “Da li je slušanje audio knjige - ‘varanje’?”. 

Autor članka napominje da ga vrlo često pitaju funkcionira li naš mozak na isti način kada slušamo audio knjigu, u odnosu na to kako funkcionira kada knjigu čitamo. Njegov skraćeni odgovor glasi: uglavnom, da!

Pojednostavljeno i općeprihvaćeno znanstveno objašnjenje tvrdi da izvedbu aktivnosti čitanja omogućavaju dva osnovna procesa: dekodiranje jezičnih simbola i jezično procesiranje. 

Kod klasičnog načina čitanja (printanih ili e-knjiga) dekodiranje se odnosi na raspoznavanje pisanih riječi, a jezično procesiranje znači razumijevanje pročitanog putem iste vrste mentalnog procesa koji nam služi i za oralno jezično sporazumijevanje. Čitanje, kao kasniji stupanj ljudskog razvoja, oslanja se na mentalne procese koji su evolucijski već prethodno bili razvijeni, te se sposobnost čitanja u velikoj mjeri samo nadogradila na već formiranu sposobnost verbalne komunikacije.

Referirajući se na ovaj pojednostavljeni model objašnjenja, slušanje audio knjige zapravo je isto kao i čitanje tekstualne knjige, osim što čitanje teksta zahtijeva moždano dekodiranje i raspoznavanje slova, za razliku od slušanja kod kojeg dekodiranja nema.

Dr. Willingham navodi da je razlika u vještini čitanja kod pojedine djece mlađe dobi i u nižim razradima škole vezana za razliku u njihovoj sposobnosti dekodiranja, dok su starija djeca, u višim razredima, već prilično dobro uvježbana i vješta u dekodiranju riječi, te u toj fazi razlike u sposobnosti tečnog čitanja proizlaze iz procesa razumijevanja dekodiranog teksta.

Kod tipičnog čitatelja odrasle dobi, s potpuno razvijenom vještinom dekodiranja, razumijevanje slušanjem i razumijevanje čitanjem uglavnom je sasvim isto, što potkrjepljuju i rezultati znanstvenih istraživanja spomenutih u članku.

Ipak, ovaj znanstveni model može se primijeniti uglavnom na tekst koji je sličan govornom jeziku i kad je svrha čitanja i slušanja istovrsna, kao što je na primjer konzumacija štiva za relaksaciju i zabavu - tada je zapravo svejedno slušamo li taj tekst ili ga čitamo.

Međutim, taj se model ne može primijeniti i na čitanje u akademske svrhe. Primjerice, kod priprema za natjecanje u kvizu ili prilikom proučavanja teksta nekog istraživačkog projekta, slušanje se ne može poistovjetiti s čitanjem, jer takav tekst komunicira različito od uobičajenog govornog jezika.

S druge pak strane, kod težih literarnih tekstova, kao što je stvaralaštvo Williama Shakespearea, slušanje izgovorenog teksta olakšava ispravno razumijevanje poruke pisca upravo zbog slušanja govora i praćenja glasovne dinamike.

Foto: Pexels (Creative Commons License)

Budući da u svakodnevnom životu u svrhu relaksacije i zabave većinom konzumiramo nezahtjevno i lako razumljivo štivo, u tom kontekstu znanost smatra da je slušanje audio knjige i čitanje tekstualne knjige zapravo jedno te isto, barem što se tiče razumijevanja i doživljaja priče.

Stoga Dr. Willingham naglašava da se u slučaju slušanja audio knjige ne radi o varanju u odnosu na klasično čitanje, jer ljudski mozak tijekom konzumacije oba ova formata ulaže određeni mentalni rad. 

Iako kod slušanja audio knjige naš mozak ne obavlja dekodiranje riječi, ovdje se samo radi o dva različita mehanizma, putem kojih mozak procesira zvučni u odnosu na pisani format, ali to zapravo ne utječe na razumijevanje, emotivni užitak i svjesni doživljaj priče. 

Drugim riječima, smatra se da su slušanje i čitanje knjiga samo dva različita načina ili sredstva kojima putujemo do istog cilja, ne umanjujući pritom užitak putovanja i zadovoljstvo koje osjećamo na destinaciji. U tom smislu, način konzumacije književne građe od sporedne je važnosti i služi tek kao sredstvo kojim se služimo kako bismo uživali u knjizi.

Čitatelji koji vole slušati audio knjige kažu da bi mnoge mogao iznenaditi intenzitet doživljaja za vrijeme slušanja književnog djela, jer tijekom slušanja nema posrednog medija (fizičke knjige ili e-čitača) te -kao što sad znamo- nema ni moždanog dekodiranja, stoga materija slušanjem direktno ulazi u fazu moždanog procesiranja, čime  neposredno djeluje i na naše emocije.

Foto: Pexels (Creative Commons License)

Prednosti i nedostaci audio knjiga

Prednosti

Osim za osobe s disleksijom te slijepe i slabovidne osobe, koje audio građu upotrebljavaju redovito i na dnevnoj bazi kao pomagalo, za najširu čitateljsku publiku audio knjige su stvar navike i osobnih preferencija, a mogu biti vrlo korisne i u edukativne svrhe, kao primjerice kod učenja stranih jezika. 

Osim prethodno već spomenute praktičnosti, još je nekoliko dobrobiti slušanja audio knjiga:

• daje nam primjer profesionalne interpretacije i čitanja teksta naglas
• uči nas aktivnom, svjesnom i kritičkom slušanju
• pomaže usvajanju i ispravnom izgovoru novih riječi, imena ili naziva.

Neke od audio knjiga sadrže i zgodne dodatke, kao što su komentari autora ili kratki intervjui o tome kako su došli na ideju za pisanje knjige, što nas bolje povezuje s autorom i pruža nam uvid u njegova razmišljanja i kreativni proces. Također, neke audio knjige čak i čitaju sami autori - posebno je zadovoljstvo povezati poznati lik autora s njegovim glasom i poslušati ga u originalnoj interpretaciji.

Najnoviji formati audio knjiga putem aplikacija se mogu sinkronizirati između različitih mobilnih uređaja i računala, pa na taj način audio knjigu nastavljamo slušati točno tamo gdje smo stali, na bilo kojem od povezanih uređaja.

Nedostaci, ako ih uopće ima…

Pojedine zvučne interpretacije mogu nam zvučati presporo ili prebrzo, no današnji uređaji i aplikacije većinom imaju opciju prilagođavanja brzine, odnosno ubrzavanja i usporavanja snimke prema potrebi slušatelja, stoga brzina govora naratora ne bi trebala biti problem. 

Za razliku od nekadašnje zvučne knjige, snimljene na audio kaseti ili na CD-u (koji je još uvijek u opticaju), suvremena tehnologija omogućuje nam upravljanje snimkom prema svojoj želji.

Jedino na što ne možemo utjecati je glas određenog naratora, koji nam može djelovati odbojno ili iritantno - u tom slučaju najvjerojatnije ćemo odustati od konkretne audio knjige. Međutim, to bi se moglo dogoditi vrlo rijetko, budući da profesionalno snimljene audio knjige čitaju profesionalci, glumci ili spikeri, čiji su glasovi ugodni i radiofonični, a dikcija izvrsna.

Formati i dostupnost audio knjiga

Nova i popularna izdanja, prvenstveno na stranim jezicima, a uglavnom na engleskom, danas se u većini slučajeva odmah objavljuju u sva tri formata: tiskanom, elektronskom i audio formatu. Digitalne (elektronske i audio) formate vrlo je jednostavno naručiti online, jer se isporučuju putem elektronske pošte ili direktno na odgovarajuće uređaje odmah nakon izvršenog plaćanja.

Popularnost audio knjiga u stalnom je porastu, stoga i veliki brandovi poput Amazona ulažu  značajna sredstva ne samo u razvoj audio platformi i aplikacija, već i u konverziju do sada klasično objavljenih knjiga u audio format. 

U nastavku posta predloženo je nekoliko kvalitetnijih linkova, a ako ćete dodatno googlati i ostale dostupne audio izvore, pripazite na kvalitetu i profesionalnost snimki te da je snimljeno cjelovito djelo, a ne samo promotivni isječak teksta. Dok su kraća djela obično snimljena kao jedan zapis, duža djela su često razlomljena na poglavlja, koja su snimljena zasebno. U tom slučaju provjerite imate li sve snimke u nizu i slušajte ih prema naznačenom redoslijedu.

Foto: openculture.com/freeaudiobooks

Open Culture

Jedan od kvalitetnijih izvora besplatnih audio knjiga, s preko 900 objavljenih izdanja. Djela su raspoloživa za download u mp3 i iTunes formatu, kao online streaming ili podcast, zatim u video formatu (YouTube) te još u nekoliko manje zastupljenih formata, a razvrstana su u tri kategorije: 

1. beletristika (od klasike do suvremene književnosti)
2. poezija
3. ostalo (filozofija, psihologija i sl.)

eLektire

S portala eLektire možete besplatno pohraniti na računalo oko 170 audio zapisa klasičnih djela na hrvatskom jeziku u mp3 formatu. Osim audio knjiga, ovdje ćete usput pronaći i preko 300 digitalnih knjiga u HTML, PDF, FLIP i EPUB formatima.

Zahvaljujući projektu eLektire, pokrenutom na inicijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, a u realizaciji CARNet-a i Bulaja naklade, na stranicama eLektire objavljena su cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire, ali i šire. 

Baza objavljenih naslova postupno se povećava i besplatno je dostupna ne samo učenicima, studentima i profesorima, već i svim registriranim korisnicima. Za besplatnu registraciju na portalu eLektire potrebno je samo upisati korisničko ime, email adresu i lozinku te potvrditi link koji će vam stići putem emaila.

Knjižnice grada Zagreba

Konkretno za grad Zagreb, u Knjižnicama grada Zagreba za posudbu je dostupno nešto malo audio građe (zvučni zapisi na CD-u) iz književnosti za odrasle i/li djecu na engleskom i hrvatskom jeziku. Slično je vjerojatno raspoloživo i u svim ostalim knjižnicama, bez obzira na lokaciju.

Dramatizacija književnih djela

Dramatizacije su još jedna stara, popularna i provjerena forma, koju prakticiraju mnoge radio-postaje u svijetu, a u kojoj književna djela interpretiraju glumci te mogu biti vrlo zabavne.

Foto: radio.hrt.hr, emisija Radio drama

Treći program Hrvatskoga radija (HRT-HR3) na svom rasporedu ima dvije emisije koje bi ljubiteljima književnosti mogle biti posebno zanimljive. 

1) Radio drama

Emisija je na programu utorkom u 18.00 h, a prezentira drame i dramatizacije stranih i domaćih klasika širokog vremenskog raspona, kao i suvremene europske drame u interpretaciji najzvučnijih imena hrvatskog glumišta. Trajanje pojedinih emisija je oko 40 minuta. 
Ako i ne stignete slušati emisiju u terminu emitiranja, na linku emisije nalazi se arhiva, iz koje možete prethodne zapise poslušati online ili ih pohraniti na računalo u mp3 formatu i preslušati kasnije s uređaja po želji.

2) Antologija pripovijetke

Polusatne emisije emitiraju se subotom u 22.30 h (ili u 19.00 h, ovisno o rasporedu nekog glazbenog prijenosa), a donose kratke priče ili novele iz svjetske baštine. Svaka emisija prezentira izabranu pripovijetku u interpretaciji dramskog umjetnika, uz uvodni komentar o autoru i djelu. I ova emisija sadrži arhivu, koju možete preslušati online ili pohraniti na računalo u mp3 formatu.

Zaključak

Za većinu ljubitelja literature čitanje će vjerojatno i nadalje imati prednost nad slušanjem audio knjiga, jer listanje knjige (a do neke mjere i virtualno okretanje stranica na e-čitaču) za mnoge ima značenje malog rituala, stvara poseban ugođaj, a sam taj čin izvor je opuštanja i osjećaja unutarnjeg zadovoljstva. No, dio čitatelja zasigurno će s vremenom prigrliti i audio knjigu zbog njene neupitne praktičnosti, ali i jedinstvenog doživljaja koji zvučni zapis pruža.

Nekima od nas optimalnom se pokazala upravo kombinacija sva tri medija - tiskane, elektronske i audio knjige. Digitalni formati praktični su i omogućavaju nam čitanje i/li slušanje literature i u trenucima kad nam klasična knjiga nije prikladna. 

Za one koji se žele podsjetiti zašto bi trebalo čitati svaki dan, tema je uz nekoliko važnijih znanstvenih činjenica obrađena u ovom postu, a post o najčešćim izgovorima za NEčitanje knjiga pročitajte ovdje.

Srdačan pozdrav do slijedećeg posta!

 . . .  MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO  . . .

Usput pročitajte i druge teme vezane za navike čitanja: 7 razloga zašto bi trebalo čitati svaki dan, 15 najčešćih izgovora za NEčitanje knjiga, savjete za čitanje knjiga na stranom jeziku (za početnike), ali i osvrt na rezultate GfK istraživanja o navikama (ne)čitanja u Hrvatskoj.