 |
| Foto: Mozaik knjiga |
Triler, krimi roman | Izdavač: Mozaik knjiga, 2009 | Broj stranica: 398 (meki uvez)
Tess Gerritsen američka je spisateljica s tridesetak objavljenih romana i kratkih priča. Piše romantične i medicinske trilere, a čitateljskoj publici najpoznatija je po Rizzoli & Isles seriji od 12 knjiga, na temelju koje je američka televizijska mreža TNT snimila 7 sezona uzbudljive kriminalističke serije o istražiteljici bostonskog odjela za ubojstva Jane Rizzoli i forenzičarki Mauri Isles. Serija je kod nas poznata pod nazivom ‘Djevojke na zadatku’.
Roman ‘Vrt kostiju’ nije jedna od knjiga iz Rizzoli & Isles serije, već je samostalno djelo iz žanra medicinskog trilera, u kojem se forenzičarka Maura Isles pojavljuje tek na kratko, u cameo ulozi na početku romana.
Radnja započinje pismom iz 1888. godine, naslovljenim na Margaret. Pismo nagoviješta desetljećima čuvanu tajnu o njenim roditeljima, teti i bostonskom serijskom ubojici, nazvanom Žeteoc s West Enda.
Priča naizmjenično prati dvije paralelne radnje: sadašnjost i prošlost (19. stoljeće).
Radnja iz sadašnjeg vremena služi više kao uvod u priču iz prošlosti, nema ključnu ulogu u romanu, stoga nije previše uzbudljiva i dinamična. Iako može djelovati kao da priče iz sadašnjosti i prošlosti nisu previše spretno povezane, no sadašnjost zapravo služi više kao poveznica čitatelja s glavnom radnjom, koja se odvija u ranim i srednjim godinama 19. stoljeća.
O čemu se ovdje radi?
... Radnja priče u sadašnjem vremenu
Julia Hamill odnedavno je rastavljena. Kupovinom 130 godina stare kuće u naselju izvan Bostona želi započeti novu životnu fazu, nakon bračnog kraha i teškog emotivnog razdoblja.
Kuća je u vrlo lošem stanju, jer posljednja vlasnica, žena u devedesetim godinama, kuću više nije mogla održavati. Juliu čeka mnogo posla oko renovacije, a počinje uređivati i zapušteni vrt iza kuće.
Budući da u vrtu želi posaditi cvjetnjak, prekopava zemlju i čisti je od korova. Iznenada, lopatom udara u tvrdi, bijeli predmet. Pretpostavljajući da se radi o velikom kamenu, napreže se u pokušaju da ga iskopa i ukloni.
Slijedi neugodno iznenađenje: umjesto kamena ugleda - lubanju. Policija iskapa cijeli kostur i utvrđuje da se radi o ubojstvu ženske osobe.
Kome pripadaju ove kosti? Julia želi saznati više o tome tko je bila žena zakopana u njenom vrtu i što se s njom dogodilo. Uspostavlja kontakt s 89-godišnjim obiteljskim povjesničarom, koji je bio u rodbinskoj vezi s pokojnom bivšom vlasnicom Hildom, te zajedno kreću u potragu za informacijama o bivšim stanarima njene kuće.
Istražuju materijale iz tridesetak Hildinih kutija koje je obitelj preuzela iza njene smrti. Proučavaju stara pisma i izreske iz novina, kako bi povezali činjenice o nizu serijskih ubojstava iz davnih 1800-ih godina i otkrili tko je bila žena zakopana u vrtu.
Kuća je u vrlo lošem stanju, jer posljednja vlasnica, žena u devedesetim godinama, kuću više nije mogla održavati. Juliu čeka mnogo posla oko renovacije, a počinje uređivati i zapušteni vrt iza kuće.
Budući da u vrtu želi posaditi cvjetnjak, prekopava zemlju i čisti je od korova. Iznenada, lopatom udara u tvrdi, bijeli predmet. Pretpostavljajući da se radi o velikom kamenu, napreže se u pokušaju da ga iskopa i ukloni.
Slijedi neugodno iznenađenje: umjesto kamena ugleda - lubanju. Policija iskapa cijeli kostur i utvrđuje da se radi o ubojstvu ženske osobe.
Kome pripadaju ove kosti? Julia želi saznati više o tome tko je bila žena zakopana u njenom vrtu i što se s njom dogodilo. Uspostavlja kontakt s 89-godišnjim obiteljskim povjesničarom, koji je bio u rodbinskoj vezi s pokojnom bivšom vlasnicom Hildom, te zajedno kreću u potragu za informacijama o bivšim stanarima njene kuće.
Istražuju materijale iz tridesetak Hildinih kutija koje je obitelj preuzela iza njene smrti. Proučavaju stara pisma i izreske iz novina, kako bi povezali činjenice o nizu serijskih ubojstava iz davnih 1800-ih godina i otkrili tko je bila žena zakopana u vrtu.
... Povratak u prošlost
Dio knjige, koji se odvija u prošlosti, cjelovita je priča, glavna je radnja romana i sasvim bi dobro funkcionirala čak i kao samostalna knjiga.
Roman ‘Vrt kostiju’ ne bih nazvala samo medicinskim trilerom, već bih rekla da je to medicinsko-povijesni roman misterije, u kojem saznajemo mnogo povijesnih detalja i činjenica o neslavnom periodu medicinske prakse s početka 19. stoljeća, kao i načina života u tom povijesnom razdoblju.
Budući da je Tess Gerritsen liječnica po profesiji (sada u mirovini), autoritet je i izvrstan izvor podataka za postupke iz medicinske prakse. Međutim, ona je i dodatno istražila medicinske postupke iz ranog 19. stoljeća, stoga su njeni opisi zahvata iz tog vremena detaljni, slikoviti, a u nekim dijelovima i prilično šokantni.
Rano 19.stoljeće bilo je razdoblje uznapredovale epidemije babinje groznice. Opisuje se brutalno teško razdoblje za rodilje tog doba, bolno umiranje od postporođajnih komplikacija, bez adekvatnih lijekova i u teškoj agoniji.
U medicinskoj praksi početkom i sredinom 19. stoljeća, puštanje krvi je bila omiljena i glavna metoda liječenja. Prije nego su otkriveni anestetici (eter), zahvati su se obavljali na živo - pacijenti nisu bili uspavani, već samo omamljeni morfijem. Ni antibiotici tada još nisu otkriveni, jer u to vrijeme još nije bilo saznanja o bakterijama i mikroorganizmima.
U medicinskoj praksi početkom i sredinom 19. stoljeća, puštanje krvi je bila omiljena i glavna metoda liječenja. Prije nego su otkriveni anestetici (eter), zahvati su se obavljali na živo - pacijenti nisu bili uspavani, već samo omamljeni morfijem. Ni antibiotici tada još nisu otkriveni, jer u to vrijeme još nije bilo saznanja o bakterijama i mikroorganizmima.
Vrlo su zanimljivi i opisi studija medicine. Ranih godina 19. stoljeća medicinski fakulteti oskudijevali su s tijelima umrlih na kojima bi studenti medicine obavljali praktične vježbe iz anatomije, pa su bili prisiljeni surađivati s crnim tržištem - kradljivcima grobova, iskapačima, uskrsiteljima, odnosno otimačima leševa, kako su ih sve nazivali.
“Svježi leševi u to su doba bili dragocijena roba. Zapravo, toliko cijenjena da je trgovina cvjetala.”
Povijesni dio romana govori i o klasnoj nejednakosti, međusobnoj netrpeljivosti snobovskog dijela Bostona i irskih imigranata. Vrlo su slikoviti opisi bijede, krajnjeg siromaštva i izuzetno teških životnih uvjeta siromašnih slojeva tadašnjeg Bostona.
Kroz obje paralelne priče provlače se i romantični odnosi između glavnih likova, ali romanse nisu dublje razrađene, jer zapravo niti nisu glavna tema ovog romana.
Zaključak
Za razliku od serije trilera u kojima su Rizzoli & Isles glavne junakinje, gdje je radnja brza i napeta, uz roman ‘Vrt kostiju’ ljubitelji spisateljice Tess Gerritsen predahnut će od brze radnje na koju su navikli, dok će čitatelji (pre)visokih očekivanja možda čak i prigovoriti za neke klišeizirane, manje uvjerljive momente u romanu.
Likovi su crno-bijelo okarakterizirani (ili su dobri ili loši), odnosno nedostaje im dubine i karakterne razrade, što dovodi do toga da se s njima baš i ne uspijevamo povezati na emotivnoj razini, niti previše suosjećati.
No, tajanstveni serijski ubojica ne otkriva se do samog kraja, pa bez obzira na radnju sporijeg ritma, uzbuđenja i neočekivanih preokreta u radnji ipak ne nedostaje.
“Ispod kapuljače zurila je glava smrti, bijela kao kost. Šuplje oči gledale su ravno u njega, kao da ga obilježavaju kao sljedeću dušu koja ima biti pokošena, sljedeću koja ima osjetiti rez njegove kose.”
Autorica je za vrijeme svoje aktivne liječničke službe voljela čitati ljubavne romane, stoga je i njen prvi objavljeni roman ‘Call After Midnight’ (1987) bio iz žanra romantičnog trilera. Inspirirana romantičnim pričama, Gerritsen je i roman ‘Vrt kostiju’ napisala romantičnim stilom.
Zbog takvog stila pisanja te uz retrospekciju, skokove između prošlosti i sadašnjosti te ponavljanje određenih činjenica, radnja romana nije brza, britka i tečna kao što smo navikli kod modernih trilera i kriminalističkih romana, već je pomalo usporena. A zbog daška romantike neke će podsjetiti na ljubavne romane popularne 1970-ih godina.
Zbog takvog stila pisanja te uz retrospekciju, skokove između prošlosti i sadašnjosti te ponavljanje određenih činjenica, radnja romana nije brza, britka i tečna kao što smo navikli kod modernih trilera i kriminalističkih romana, već je pomalo usporena. A zbog daška romantike neke će podsjetiti na ljubavne romane popularne 1970-ih godina.
Na kraju knjige može se pročitati i vrlo zanimljiv autoričin kratki, stručni osvrt na primitivni stupanj medicine iz perioda ranog 19. stoljeća, a neka saznanja, koja je otkrila tijekom istraživanja, čak su i nju šokirala.
Lagano štivo, koje vas možda neće oboriti s nogu, ali slikoviti opisi, povijesne činjenice, neočekivani rasplet, starinski štih romana, a prvenstveno dio knjige koji se odnosi na radnju iz 19. stoljeća, dovoljni su razlozi za posudbu u knjižnici, budući da se ovaj roman autorice Tess Gerritsen vjerojatno više ne može naći na policama naših knjižara.
Do čitanja!
Ocjena: 3/5
. . . MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO . . .
. . . MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO . . .
Ovdje možete pronaći i ostale objave iz triler i krimi žanra: osvrte na romane, ali i na filmove i TV serije snimljene prema književnim predlošcima.
Primjedbe
Objavi komentar