Razloge bismo mogli nabrajati do sutra i većina ih je vrlo osobne prirode. Međutim, Top 7 dobrobiti čitanja, navedenih u nastavku posta, odnosi se na sve čitatelje.
Ako izuzmemo stručnu literaturu, udžbenike, rječnike (i drugo edukativno štivo namijenjeno učenju i usvajanju novih znanja) te lektiru (koju mnogi ne čitaju s užitkom, već je doživljavaju kao nužno zlo), ova se top-lista u najširem smislu riječi odnosi na čitanje beletristike, publicistike, ali i stripova. Dakle, na literaturu koju biramo samoinicijativno i čitamo je u svoje slobodno vrijeme zbog osjećaja zadovoljstva koje nam pruža.
 |
| Foto: Pexels (Creative Commons License) |
Ako izuzmemo stručnu literaturu, udžbenike, rječnike (i drugo edukativno štivo namijenjeno učenju i usvajanju novih znanja) te lektiru (koju mnogi ne čitaju s užitkom, već je doživljavaju kao nužno zlo), ova se top-lista u najširem smislu riječi odnosi na čitanje beletristike, publicistike, ali i stripova. Dakle, na literaturu koju biramo samoinicijativno i čitamo je u svoje slobodno vrijeme zbog osjećaja zadovoljstva koje nam pruža.
Zašto se uopće gnjaviti s čitanjem knjiga?
Čitanje je složena mentalna aktivnost, proces koji aktivira više različitih područja mozga, između kojih se -u svrhu razumijevanja pisane riječi- trebaju stvoriti nove, odgovarajuće neuronske veze i moždani krugovi.
Zahvaljujući tehnološkom napretku, znanstvenici su tek posljednjih nekoliko desetljeća u mogućnosti bolje istražiti moždane procese koji se tijekom čitanja odvijaju negdje unutra, u sivoj masi između naših ušiju.
Glavna tehnologija koju su znanstvenici koristili u jednom od istraživanja bila je funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI), pomoću koje su mogli pratiti zbivanja i promjene unutar ljudskog mozga uslijed aktivnosti čitanja.
Praćenje promjena metodom fMRI skeniranja mozga izvodilo se na ispitanicima ovim slijedom:
- 5 dana prije početka čitanja knjige
- 9 dana u periodu čitanja knjige
- 5 dana nakon što su ispitanici završili s čitanjem.
Rezultati istraživanja jasno su pokazali stvaranje novih neuralnih veza već i nakon čitanja prvog poglavlja u nizu, a taj proces nastavio se sve do kraja eksperimenta, uključivo i 5 dana nakon što su ispitanici završili s čitanjem. Osim toga, iako ispitanici nisu čitali za vrijeme samog ležanja u skeneru, svejedno su zadržali pojačanu neuralnu povezanost.
Poznato je da se mozak nikad ne odmara, čak ni kad spavamo ili se svjesno relaksiramo, već u pozadini i dalje obrađuje informacije. Stoga je jedan od zaključaka istraživanja bio da aktivnost, kao što je čitanje, zapravo poboljšava moždane funkcije.
A što je s lektirom?
Ako dijete ne izgradi i ne stekne navike čitanja, u odrasloj dobi za čitanjem najčešće nema potrebu.“Dijete koje čita postat će odrasla osoba koja misli.”Ukratko, lektira oblikuje dječju psihu, razvija jezično izražavanje (pisano i usmeno) te stvara kulturu čitanja u odrasloj dobi.
Kakve koristi imamo od čitanja knjiga?
Redovito čitanje utječe na usklađivanje moždanih polutki i fino ugađanje mentalnih procesa, kao što su:- percepcija
- pamćenje
- nove spoznaje
- moć prosuđivanja
- razmišljanje
- zaključivanje
- generiranje novih ideja
Drugim riječima, čitanjem se razvijamo i postajemo pametniji.
 |
| Foto: Google Photos (Creative Commons License) |
Tijekom čitanja knjige, koja nam se sviđa i u koju smo potpuno uronjeni, izmjenjuju se i različita emocionalna stanja te imamo dojam kao da proživljavamo neka nova iskustva, kakva u stvarnosti nemamo priliku iskusiti.
Čitanjem aktivno zamišljamo opis događaja ili izgled likova iz knjige, u umu oblikujemo sliku pročitanog teksta.
Čitanjem se opuštamo: istraživanja na Sveučilištu u Sussexu ukazuju na to da je za usporavanje srčanog ritma, opuštanje mišićne napetosti te snižavanje opće razine stresa dovoljno tek 6 minuta čitanja u tišini!
Za vrijeme čitanja knjige zastajkujemo, razmišljamo o dojmovima, donosimo zaključke, imamo uvide - sve to naš um čini aktivnim i živahnim, čime se izoštrava pamćenje i poboljšava kapacitet za učenje.
Bilo bi dobro čitati svaki dan, barem malo - već i 20-ak minuta dnevno čini razliku.
No, život nam se svima događa i ne trebamo si stvarati pritisak ako ipak ne stignemo čitati baš svaki dan za redom… Čitanje nas treba veseliti, biti izvor ugode, a ne dodatnog stresa. Stoga, čitajmo kada i koliko možemo, ali čitajmo.
Top 7 dobrobiti, ne nužno ovim redoslijedom
Čitanje:
1. Poboljšava fokus i koncentraciju2. Obogaćuje rječnik i razvija verbalno izražavanje
7. Poboljšava kvalitetu pisanog izražavanja
3. Potiče maštu
4. Ublažava i smanjuje stres
5. Razvija kreativnost
6. Pruža osjećaj ugode, opuštene zabave i zadovoljstva
I za kraj…
Nekad sam imala naviku čitanja redom svih knjiga koje su mi došle pod ruku, pa čak i onih koje mi nisu sjele na prvu, nisu me uvukle u radnju i nisam u njima guštala. Pročitala bi ih svejedno, kao iz poštovanja.Međutim, s vremenom sam shvatila da na taj način knjigu zapravo ne poštujem, jer u njoj ne uživam, već je čitam preko volje, tek toliko da je dovršim.
Također sam shvatila da time ne poštujem ni svoje vrijeme, jer se ne posvećujem knjizi koja me veseli, zabavlja i opušta.
Zatim sam odustala od te navike i odlučila da ću nadalje prekinuti s čitanjem svake knjige koja mi se nije svidjela već na početku (a takve su zaista rijetke!). I da, neko vrijeme sam zbog toga osjećala grižnju savjesti.
Konačno, mir sam našla u spoznaji da svaka knjiga na kraju pronađe svog čitatelja, upravo onog za kojeg je i bila napisana. Ono što se možda ne sviđa meni, nekog drugog dovodi do ekstaze. Ili obrnuto. I to je sasvim u redu...
Knjiga je sretna samo uz sretnog čitatelja… Stoga, nađite svoju sretnu knjigu, pisanu baš za vas i - uživajte!
. . . MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO . . .
Primjedbe
Objavi komentar