Svake godine na proljeće, uoči manifestacije Noć knjige, provodi se istraživanje tržišta knjiga u RH.
Koliko nas (ne) čita?
![]() |
Foto: Creative Commons License |
Pitanja su se odnosila na navike čitanja u razdoblju od jedne godine te na navike kupovine knjiga
(uključivo e-knjige) u periodu od posljednja tri mjeseca.
1. Čitanje knjiga:
- rezultati se temelje na pitanju da li je pročitana barem jedna knjiga u posljednjih godinu dana
- tko čita iznad republičkog prosjeka i u kojem dijelu Hrvatske živi?
- koje knjige najčešće čitamo - posuđene, kupljene ili poklonjene?
- koji žanrovi su najtraženiji?
- volimo li više prijevode stranih autora ili domaće autore?
- na kojem jeziku više čitamo, hrvatskom ili engleskom?
2. Kupovina knjiga:
- temelj istraživanja je bila kupovina barem jedne knjige u posljednja tri mjeseca - što pokazuju brojke, je li više onih koji kupuju ili onih koji ne kupuju knjige?
- za koga najviše kupujemo knjige: za sebe i svoju djecu ili kao poklon?
- koje vrste knjiga su najtraženije?
- gdje najčešće kupujemo knjige?
- da li popusti utječu na odluku o kupovini?
- jesmo li knjigu izabrali samostalno ili po preporuci?
- razlozi zašto nije kupljena niti jedna knjiga u kvartalu?
- što bi nas motiviralo na češću kupovinu knjiga?
3. Čitanje i kupovina e-knjiga:
- koji postotak populacije ima mogućnost čitanja na internetu i elektroničkim medijima?
- kolika je zastupljenost elektroničkih uređaja prema dobi i primanjima čitatelja?
- koju vrstu štiva najčešće čitamo na elektroničkim medijima?
- postoji li uopće interes za ovakvu vrstu čitanja kod onih koji nemaju pristup internetu i elektroničkim uređajima?
- da li je čitanost i kupovina e-knjiga u padu ili porastu?
- imamo li stav o cijeni e-knjiga u odnosu na tiskana izdanja?
- koju vrstu knjiga bi rado kupovali u e-knjižarama?
Koliko (ne) čita Hrvatska u odnosu na svijet?
Na samom početku prezentacije prikazani su i statistički podaci globalnog online istraživanja na pitanje ‘Koliko često čitate knjige?’. Istraživanje je provedeno u ljeto 2016. i obuhvatilo je 17 zemalja. Za usporedbu, mjesečni prosjek čitanja knjiga u ispitanim zemljama svijeta nadmašuje godišnji prosjek čitanja u RH.
Čitanje nije samo intelektualni ili psihološki akt čitatelja, već je istovremeno i pokazatelj kulturnih i socio-ekonomskih prilika u društvu. Na osobnoj razini, čitanje knjiga oplemenjuje život, obogaćuje rječnik, povećava sposobnost koncentracije, ali i aktivira različite moždane centre, čime rad obje moždane polutke dovodi u ravnotežu.
Misija ovog bloga je promocija kulture čitanja. Možda je to tek kap u moru, ali i ta kap čini ocean…
Kako vi stojite s navikom čitanja? Odlično? Ili vam se čini da bi možda moglo i bolje…?
--

Kako vi stojite s navikom čitanja? Odlično? Ili vam se čini da bi možda moglo i bolje…?
--
[Ažurirano 12.06.2018.]
Najnoviju analizu rezultata GfK istraživanja iz travnju 2018. pročitajte u postu:
Tko (ne) čita u Hrvatskoj? (2018)
Tko (ne) čita u Hrvatskoj? (2018)

Primjedbe
Objavi komentar