John Williams ‘Stoner’

Foto: Privatni album

Drama | Izdavač: Fraktura, 2016 | Broj stranica: 288 (tvrdi uvez)

Roman ‘Stoner’ američkog pisca Johna Williamsa smatra se suvremenim klasikom američke književnosti te ozbiljnom literaturom. Oko ovog romana lome se koplja: dok ga neki smatraju nepravedno podcijenjenim remek-djelom, drugi ga smatraju klišeiziranim, precijenjenim i nezanimljivim. 

U današnjem osvrtu razmotrit ćemo ovo sjajno djelo iz nekoliko perspektiva te vas potaknuti da ga svakako stavite na svoju listu čitanja.

Prvo izdanje romana ‘Stoner’ objavljeno je 1965. godine u Americi. Tiskano je u samo 2000 primjeraka, jer izdavač u njemu nije vidio potencijal bestselera. Početna naklada rasprodala se tijekom slijedećih godinu dana, a budući da čitateljstvo nije pokazivalo osobit interes, roman nije išao u dotisak. Tek dio kritike o ‘Stoneru’ se izrazio pohvalno, no stidljive pozitivne kritike nisu se uspjele odraziti i na bolju prodaju. 

Uslijed slabe prodaje i nezainteresiranosti čitalačke publike, dotisak ‘Stonera’ slijedećih nekoliko desetljeća vršio se vrlo rijetko. Novi primjerci na tržištu su se pojavljivali povremeno, u malim nakladama i u izdanju različitih američkih izdavača, a i to uglavnom samo kao dio uobičajene prakse reizdavanja klasične literature. Tijekom tog razdoblja još uvijek nije bilo značajnije prodaje ove knjige.

Popularnost ‘Stonera’ počela je rasti tek relativno nedavno: 

nagrađivana francuska spisateljica (ujedno i srednjoškolska profesorica francuskog) Anna Gavalda 2011. godine prevela je roman na francuski jezik, čime je na njega skrenula pažnju europskih ljubitelja lijepe književnosti. Ugledni britanski knjižarski lanac Waterstones, s više od 250 knjižara razmještenih diljem Velike Britanije i Europe, 2012. ga je proglasio knjigom godine, što je 2013. utrostručilo njegovu prodaju. 

Interes izdavača, medija i čitatelja odjednom je eksplodirao te je ‘Stoner’ kao bestseler preveden na brojne jezike, a nova izdanja su objavljena i razgrabljena u stotinama tisuća primjeraka u 21 zemlji. 

Nažalost, Williams nije doživio ‘Stonerovu’ svjetsku slavu, jer je roman ovjenčan lovorikama tek posthumno.

Foto: John Williams (1922.-1994.),
Wikipedia

Američki pisac, urednik i profesor John Williams (1922.-1994.) u ovaj je roman ugradio i određene autobiografske elemente: i on je, kao i njegov fikcionalni lik William Stoner, potjecao iz farmerske obitelji, a kao profesor s doktoratom iz engleske književnosti jedno vrijeme predavao je i na Sveučilištu u Missouriju. 

Književni opus Johna Williamsa obuhvaća nekoliko romana i zbirki poezije, no najpoznatiji je upravo po romanima ‘Stoner’ i ‘Augustus’ (objavljen 2017., također u izadnju Frakture).

Radnja romana ‘Stoner’

Priča se odvija u prvoj polovini 20. stoljeća te prati život profesora Williama Stonera od mladosti do smrti. 

William Stoner rođen je 1891. kao jedino dijete siromašnih, poštenih i neobrazovanih roditelja. Njegovo odrastanje na farmi je mukotrpno: dok pohađa srednju školu, u slobodno vrijeme pomaže roditeljima održavati skromnu farmu, obrađujući škrtu grudu zemlje i radeći teške fizičke poslove. 

Tihi i radišni otac i majka odvajaju od usta, kako bi ga nakon srednje škole poslali na studij agronomije. Roditelji očekuju da će se po završetku obrazovanja vratiti na farmu, gdje će novostečenim znanjem oploditi i obnoviti izrođenu i iscrpljenu zemlju. 

Stoner upisuje studij agronomije na Sveučilište Missouri. Budući da mu roditelji nisu u mogućnosti plaćati stan, stanuje kod rođaka, koji žive u blizini fakulteta, a u zamjenu za stan i hranu pomaže im na gospodarstvu. Navikao na skromne uvjete života i teški fizički rad, mirno podnosi sve tegobe i marljivo uči. Na kolegiju iz engleske književnosti otkriva svoju novu strast, napušta agronomiju i prebacuje se na studij književnosti. Tom odlukom svoj životni put skreće u potpuno novom smjeru.

Foto: Privatni album

Zaplet ovog romana ne temelji se na dinamici priče ili aktivnosti likova, već na njihovim međuosobnim odnosima, reakcijama i ponašanju. Dok izvana pratimo naizgled prilično statičnu priču, u kojoj se izmijenjuje tek nekoliko tipičnih događaja u Stonerovom životu (školovanje, ženidba, rađanje djeteta, ljubavna afera, umirovljenje i smrt), s druge pak strane radnja vrvi upečatljivom unutarnjom dinamikom likova. Realistični opisi njihovog bogatog unutarnjeg života, koji se rasteže, savija i slama pod pritiskom vanjskih okolnosti, ostavlja na čitatelja snažan emotivni dojam. 

Stoner prolazi kroz život zatvoren u sebe i svoj distancirani unutarnji svijet misli i doživljaja. Lebdi i pluta u svojoj čahuri, krhkoj poput mjehura od sapunice, podižući zidove i gradeći unutarnje obrambene mehanizme kao zaštitu od neugodnih događaja i uznemirujućih vanjskih okolnosti koje se nižu u njegovom životu. 

"Došao je do trenutka u životu kad mu se sve silovitije u mislima javljalo jedno pitanje, toliko neodoljivo jednostavno da se nije znao nositi s njim. Počeo se pitati je li njegov život vrijedan življenja, je li to ikad bio."

Čak i dva svjetska rata, koja se događaju u vrijeme njegove akademske i profesionalne karijere, prolaze pokraj njega ne okrznuvši ga previše. Na ratna razdoblja asociraju ga jedino dvije za njega važne osobe: 

• Archer Sloane - Stonerov profesor engleske književnosti i mentor, koji ga je motivirao da napusti studij agronomije i usmjerio u akademske vode. Sloane za vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata polako vene, urušava se mentalno i fizički propada, čime Stoner gubi važnu mentorsku figuru i profesionalni oslonac
• David Masters - jedan od dva Stonerova najbolja prijatelja iz studentskih dana, koji je poginuo tijekom vojne akcije u Drugom svjetskom ratu. Mastersov lik, prijateljstvo i izgovorene riječi zauvijek ostaju utisnuti u Stonerovom sjećanju, oblikujući njegov pogled na vanjski svijet.

Karakterizacija i psihološka analiza Williama Stonera

Stoner je anti-heroj: on jednostavno ne zna ili ne želi zauzeti određeni stav i aktivno djelovati u bilo kojoj kompliciranoj životnoj situaciji u kojoj se našao. Njegovi obrambeni mehanizmi očituju se u postupanju linijom manjeg otpora, racionalizaciji i traženju opravdanja za tuđe loše ponašanje, šutnji i povlačenju u sebe, predanosti struci, posvećenosti radu sa studentima i proučavanju književnosti. Stoner je samosvjestan, analitičan i nekako dostojanstven u toj svojoj tihoj, mirnoj, sjetnoj i postojanoj patnji. 

Iz stiska apatičnog prepuštanja sudbini Stoner se ne uspijeva istrgnuti čak ni u trenucima proživljavanja najveće, istinske emotivne sreće. Život mu pruža jedinu priliku za moguću životnu prekretnicu na bolje, no on se jednostavno ne zna suprotstaviti društvenim normama i tu jedinu priliku nepovratno propušta. 

"Otišla je u kuhinju. Ostavši sam u sobičku, zlovoljno je zurio u stolić i govorio sam sebi da nije trebao doći. Čudila ga je ludost koja nagoni ljude da čine ono što čine."

Tri lika iz romana karakterno su Stonerove najveće protuteža: histerična, osveotljubiva, ogorčena i manipulativna supruga Edith Stoner te njegovi akademski suparnici i neprijatelji Hollis Lomax i Charles Walker. 

Dok Stoner teži ljubavi, miru i harmoniji, oni ga neprestano izlažu novim prilikama za sukob. No, upravo zbog svoje miroljubive prirode, nesklone obračunima i razmricama, Stonerova najveća drama zapravo se odvija unutar njega samog - unutarnje tenzije nastaju uslijed sukoba nepovoljnih vanjskih okolnosti i društvenih očekivanja nasuprot njegovih unutarnjih vrijednosti, istinskih težnji i životnih želja.

Foto: Privatni album

Samo dva lika istinski i duboko emotivno oplemenjuju Stonerovu usamljenu dušu, no u ovom osvrtu ih nećemo spominjati - ti dijelovi romana pružaju poseban doživljaj i najbolje je da ih razotkrijete sami...

Kako Stonerov život odmiče, primijećujemo da on ne napreduje ni u kojem smjeru, niti postiže išta značajno na bilo kojem polju. Dok mu je obiteljski život krajnje nesretan, ni u profesionalnom ili znanstvenom smislu ne ostvaruje se u potpunosti. Kako priča teče dalje, sve više stječemo dojam da Stoner beznadno i nepovratno gubi vrijeme i trati svoj život. Ipak, on uvijek iznova u sebi pronalazi snagu kojom nastavlja dalje usprkos svemu, živi za svoju strast podučavanja i u svom radu sa studentima nalazi istinsko utočište i iskrenu utjehu. 

Iz današnje perspektive, zasigurno nije lako cijeniti Stonerovo pasivno i nevjerojatno strpljivo prihvaćanje privatnih i profesionalnih razočaranja s kojima se suočava. Lako bi mu mogli zamjeriti nedostatak hrabrosti i odlučnosti. No, ne smijemo zaboraviti da se radnja odvija krajem 19. i prvom polovinom 20. stoljeća, stoga likove, njihove postupke i odnose trebamo promatrati iz perspektive vremena u kojem se priča odvija. Autor je vjerno i realistično prikazao životne uvjete i društvene okolnosti tog povijesnog razdoblja.

Foto: Privatni album

Analizirajući Stonerovo strpljivo i stoičko podnošenje životnih udaraca, njegovo ponašanje bi kod čitatelja moglo izazvati ljutnju, jer Stoner djeluje i postupa upravo suprotno onome što bismo od njega očekivali. 
Stoner je svojom pasivnošću osjećaj ljutnje izazvao i kod mene, sve dok odjednom nisam uvidjela svu moć i univerzalnost ovog djela: autor upravo svojim pripovjedačkom vještinom ima snagu u nama pokrenuti različite osjećaje, pa tako i osjećaj nezadovoljstva, koje je samo na prvi pogled usmjereno na Stonerove postupke. 

Ako se izdignemo iznad okvira povijesnog razdoblja i tadašnjih društvenih normi, te ako se odmaknemo od konkretnih događaja u romanu te okosnicu Stonerovih postupaka ogolimo do same srži, tada se suočavamo sa Stonerom u nama samima! 

Ne možemo se ne zapitati koliko smo se puta prepustili pasivnosti onda kad smo trebali djelovati, koliko smo puta reagirali šutnjom i povlačenjem onda kad smo se trebali aktivno zauzeti za sebe? Jesmo li ikad kompenzirali potisnuta nezadovoljstava bijegom u prezaposlenost ili druge vrste ovisnosti, kako uzroke nezadovoljstva ne bismo trebali rješavati? Koliko smo puta odustali od vlastitih želja i namjera radi mira u kući ili kako ne bismo razočarali svoju okolinu? Zapitajmo se jesmo li i sami bili u situaciji žrtvovati sebe ili svoju ljubav u ime tuđih očekivanja, samo da bismo izbjegli konfrontaciju ili izlazak iz zone komfora...? Sve ova teška pitanja mogla bi se svesti pod jedan zajednički nazivnik: Stoner.

"Bile su mu četrdeset dvije godine i pred sobom nije vidio ništa u čemu bi poželio uživati, a iza sebe malo toga što bi poželio zadržati u sjećanju."

Ipak, William Stoner je na određeni način i svojevrstan pobjednik, jer je pokazao da je u ljudsku prirodu ugrađena i regenerativna snaga, koja nam pomaže da se izdignemo iz nepoželjne situacije i nađemo način kako da se s njom lakše nosimo. Stoner je svoju unutarnju patnju umanjio kroz ljubav, strast, predanost i posvećenost koju je osjećao prema svom profesorskom pozivu. 

Iako nam se ovo djelo u prvi mah može učiniti pomalo depresivnim, nostalgičnim i sjetnim zbog toga što u Stonerovom životu sve ostaje isto ili ide još na lošije, on ipak i usprkos svemu pronalazi smisao u svom kompliciranom životu. Jedina utjeha i postojani izvor Stonerovog unutarnjeg zadovoljstva je njegova profesija. Drugim riječima, i u najtežim okolnostima Stoner je smogao snage preusmjeriti pažnju na jedinu svjetlu točku koju je imao u životu i barem u tom smislu može se reći da je bio sretan.

Foto: Privatni album

Akademski književni žanr

Roman ‘Stoner’ pripada (pod)žanru akademskog romana, koji se razvio ranih 1950-ih godina, a tematizira akademski milje, odnosno glavna radnja se odvija na sveučilištu ili je s njim povezana.

Na ovom blogu prethodno je već predstavljen osvrt na još jednog značajnog predstavnika žanra akademskog romana, a to je obiteljska drama Philipa Rotha ‘Tragovi na duši’.

Filmska adaptacija romana ‘Stoner

Krajem 2017. godine The Hollywood Reporter objavio je ekskluzivnu vijest da će Tommy Lee Jones i Casey Affleck glumiti u filmskoj adaptaciji romana ‘Stoner’.

Casey Affleck (dobitnik Oscara 2017. za glavnu mušku ulogu u drami ‘Manchester pokraj mora’ / ’Manchester by the Sea’, 2016) dobio je ulogu Williama Stonera. 

Uloga Tommy Lee Jonesa za sada je još nepoznata. Nagađam da će mu biti dodijeljena uloga Archera Sloanea, Stonerovog mentora, autoriteta i ključne osobe u njegovom životu, no za potvrdu pričekajmo službenu objavu.

Film je trenutno u fazi predprodukcije i castinga, stoga ostala glumačka postava, kao ni podjela uloga još nisu poznati.

Umjesto zaključka…

Ako se odlučite na čitanje Williamsovog romana ‘Stoner’, imajte na umu da se ovaj roman ne može promatrati samo kroz prizmu dinamike radnje ili karakterizacije likova, već je ovo djelo dobar primjer lijepe književnosti, čije majstorstvo trebamo tražiti u pripovjedačkoj vještini i stilskoj vrijednosti čiste, jasne i lijepo napisane proze. 
Ovdje možete besplatno pročitati nekoliko stranica iz ove odlične knjige.

Do čitanja!

Ocjena: 5/5

 . . .  MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO  . . .

Ljubitelji drame i akademskog žanra, pročitajte osvrt na roman Philipa Rotha 'Tragovi na duši'.