Ayaan Hirsi Ali ‘Nomatkinja’

Foto: Naklada Ljevak

Autobiografija | Izdavač: Naklada Ljevak, 2010 | Broj stranica: 341 (tvrdi uvez)

Ime nizozemske političarke, aktivistice i feministice somalskog podrijetla Ayaan Hirsi Ali prate mnoge kontroverze otkad je stupila na javnu političku scenu. Svjetsku prepoznatljivost stekla je autobiografijama ‘Nevjernica’ i ‘Nomatkinja’, u kojima progovara o represivnoj afričkoj plemenskoj kulturi te tradicionalnim obiteljskim vrijednostima patrijarhalne sredine i odgoju u duhu islamske vjere. Obje autobiografije vrlo su osobne i emotivne te na određeni način predstavljaju autoričinu duhovnu katarzu i obračun s vlastitim korijenima. 

Zahvaljujući svojoj snalažljivosti, ali i motivirana silnom željom za uspjehom u modernom svijetu, prema vlastitom priznaju poslužila se trikom - temeljem lažne izjave zatražila je politički azil, ishodila azilantske povlastice te na kraju dobila i nizozemsko državljanstvo, koje je zadržala i nakon odlaska u Ameriku. 

Već i samim dolaskom u Nizozemsku, pred njom su se otvorile brojne mogućnosti modernog života na Zapadu, o kakvima nije niti sanjala da uopće postoje. Nizozemsko državljanstvo omogućilo joj je brzu i uspješnu integraciju u novu zajednicu te uspon na društvenoj ljestvici, a gorljiva potreba za slobodom govora tjerala ju je na obrazovanje.

Posao prevoditeljice za nizozemsku socijalnu službu u radu s imigrantima te diploma i magisterij iz političkih znanosti, širom su joj otvorili vrata političke scene, koja joj je poslužila kao čvrsta platforma za budući aktivizam, zagovaranje slobode govora i promicanje temeljnih ljudskih prava, osobito prava muslimanki.

“Pa ipak, bila sam svjesna ironije mojeg položaja: ja sam navodno ta velika ikona ženske slobode, ali zbog prijetnji smrću koje primam moram živjeti na način koji je u određenom smislu neslobodan. Nije jako zabavno kada te uvijek i svugdje prate naoružani muškarci zastrašujućeg izgleda. Pomalo je to nalik nošenju astronautskog odijela, zaštitnog oklopa koji sprečava vaš dodir s elemetnima.”

Kako je njena prepoznatljivost sve više rasla, a političko djelovanje bivalo sve utjecajnije i glasnije, napisala je scenarij, koji je u suradnji s nizozemskim redateljem Theom van Goghom 2004. godine pretočila u kratki film 
(12-minutnu TV dramu) ‘Submission’ (pokornost, potčinjavanje) o položaju žena u islamskom društvu. 
Posljedično, nekoliko tjedana nakon prikazivanja filma na nizozemskoj televiziji, redatelj van Gogh je ubijen, a na njegovom tijelu nožem je bila pribodena poruka, kojom se ubojice obraćaju Hirsi Ali, poručujući joj da je i ona osuđena na smrt. Zbog  prijetnji smrću od strane militantne islamističke Mreže Hofstad, Hirsi Ali od tada živi pod visokim stupnjem osiguranja. 

Mnoge je stoga iznenadila njena hrabrost i odlučnost da usprkos svemu nastavi s iznošenjem vrlo kritičkih i radikalnih stavova na račun islamske vjere, što su pripadnici islamske zajednice očekivano dočekali s velikim neodobravanjem.

“U središtu sukoba vrijednosti između plemenske kulture islama i zapadnjačkog moderniteta leže tri univerzalne ljudske strasti: seks, novac i nasilje.”

Iako Hirsi Ali u svojim djelima iznosi vrlo osobna i subjektivna gledišta o problemu imigrantske krize i ulozi žene u islamskom društvu, u suštini njenih nastojanja nalazi se želja za kvalitetnom i uspješnom integracijom izbjeglica u zajednicu suvremenih i uređenih zapadnih zemalja. U tom smislu, ona teži osmišljanju političkih, društveno-socijalnih i vjerskih modela, kojima bi se muslimanskim imigrantima olakšala tranzicija i prilagodba u skladu s vrijednostima zapadnog svijeta. Njihovo upješno uključivanje u moderno društvo moguće je prvenstveno kroz obrazovanje i zapošljavanje. Iako neke od ponuđenih ideja zvuče previše utopijski, Hirsi Ali ipak promišlja različite opcije i nastoji ponuditi moguća rješenja.

O ‘Nomatkinji’

Ayaan Hirsi Ali u ‘Nomatkinji’ iznosi sjećanja na svoje tegobno i nesretno djetinjstvo te piše o somalskoj tradiciji, kulturi i nasljeđu, koje je svojevoljno napustila. 
Opisuje običaje, društvene i obiteljske uloge muških i ženskih članova klanovskih zajednica, a osobito je fokusirana na sudbinu somalskih žena, čiji način života upoznajemo kroz životne sudbine njezine majke, bake, sestre i ostalih ženskih pripadnica uže i šire obitelji.

Po dolasku u Europu, a zatim i nakon preseljenja u Ameriku, autorica snažno i emotivno proživljava unutarnji sukob između zapadnjačkih vrijednosti i suvremenog načina života s jedne strane te plemenske kulture iz koje je potekla s druge strane. Jasno nam daje do znanja da je, usprkos otvorenosti prema usvajanje novih navika, istovremeno opterećuje i osjećaj krivnje zbog napuštanja tradicionalnih vrijednosti svog konzervativnog odgoja. Ipak, znatiželja, žeđ za znanjem i strast prema novootkrivenoj slobodi misli i govora, kakvu nikada prije nije iskusila, odvodi je na put aktivizma i javnog angažmana.

“Moji su postupci bili sebični, ali nisu bili zlonamjerni. Bili su sebični jer sam odlučila naći bolji život za sebe, naći sreću na svoj način. Bili su izdajnički jer sam bila svjesna da ostvarujući svoje osobne ciljeve kršim stoljetne tradicije svoje obitelji, kao i zakone moje vjere.”

U knjizi, između ostalog, možemo pročitati poglavlje u obliku pisma namijenjenog pokojnoj baki, u kojem joj pokušava objasniti i opravdati svoje postupke, ali i sve ono što joj za života nije imala priliku reći - o prednostima i bezbrojnim mogućnostima koje pruža suvremeni svijet, o nostalgičnim i tegobnim sjećanjima na djetinjstvo i odrastanje pod bakinom nemilosrdnom strogoćom.

Također, pri kraju ‘Nevjernice’ čitamo i poglavlje u obliku pisma svom (tada još) nerođenom djetetu, o osobnim motivima i odlukama, ali i o svijetu u kojem će njeno dijete jednog dana odrastati te što će ona učiniti drugačije u odnosu na svoje roditelje i obitelj iz koje je potekla.
Autorica je u međuvremenu postala i majka, a o ateizmu i u kojoj vjeri je odlučila odgajati svog sina te o drugim pitanjima iz njene svakodnevice pročitajte u članku pod nazivom ‘Ayaan Hirsi Ali: from Muslim 'infidel' to mother’.

“Vrijednosti koje njeguje krvna loza nisu kompatibilne s onima koje su potrebne građaninu modernog svijeta.”

Čitatelji njene prethodne, nagrađene knjige ‘Nevjernica’ (Anisfield-Wolf Book Award, 2008.), koja ju je i proslavila, složit će se da je autorica u ‘Nomatkinji’ ponovila dosta svojih već prethodno izrečenih i javnosti poznatih teza, ali i biografskih elemenata. 
Stoga čitateljima, koji nisu čitali prethodnu knjigu, ‘Nomatkinja’ će svakako biti zanimljiva, međutim onima koji su već upoznati s materijom izloženom u ‘Nevjernici’, drugoj knjizi bi mogli prigovoriti da nije donijela dovoljno svježeg materijala, posebno onog o svom novom životu u Americi, kojeg se tek ukratko dotaknula: nakon odlaska iz Nizozemske, njen aktivistički angažman nastavlja se u Americi pod okriljem AEI (American Enterprise Instituta), odnosno trusta mozgova koji joj je omogućio daljnje djelovanje na globalnoj političkoj sceni.

Žensko pitanje, feminizam i emancipacija

Svoj glas i globalnu prepoznatljivost Ayaan Hirsi Ali koristi i za globalno osvještavanje problematike krajnje okrutne metode obrezivanja i genitalnog sakaćenja žena (FGM - Female Genital Mutilation), kojem su izložene djevojčice u somalskoj kulturi, bez anestetika i u nehigijenskim uvjetima, te navodi da je i sama pretrpjela postupak obrezivanja u dobi od pet godina.

Samo u Somaliji obrezano je oko 98 posto djevojčica. Tradicionalni obred obrezivanja zapravo je prastari običaj, stariji od islama, kršćanstva i judaizma te seže sve do razdoblja egipatskih faraona. Svrha mu je kontrola ženske seksualnosti, što je povezano s vjerovanjem patrijarhalnih kultura da se suzbijanjem seksualnog nagona žena njihovo ponašanje drži pod kontrolom - čini ih pokornima i poslušnima, sprječava se njihova nevjera, čime se neposredno štiti obiteljska i klanovska čast.

Obrezivanje djevojčica još uvijek se prakticira u nekim zemljama Azije, Srednjeg istoka i naročito Afrike. 
Međutim, upravo zbog migracija, obrezivanje djevojčica nastavilo se i u obiteljima koje su emigrirale u SAD, Europu i Australiju, iako je obrezivanje u tim zemljama ilegalno i zakonom zabranjeno. Zbog toga dio imigrantskih obitelji, vjernih tradicionalnim običajima svog zavičaja, za vrijeme ljetnih školskih praznika i pod krinkom ‘posjete rodbini’, šalju svoje kćeri na obrezivanje u neku od Afričkih zemalja, gdje su takvi barbarski obredi još uvijek dozvoljeni.

Osim o zaustavljanju genitalnog sakaćenja žena, ona glasno progovara i o drugim pravima muslimanki te se bori protiv svih oblika njihove potlačenosti, zlostavljanja, ugnjetavanja i obiteljskog nasilja, kao što je primjerice pravo muških članova obitelji na fizičko kažnjavanje žena ili dogovoreni brakovi s maloljetnim djevojčicama.

Kontroverzna, podržavana i osporavana aktivistica

Najveća kontroverza nekadašnjih javnih istupa Ayaan Hirsi Ali odnosi se na iznimno oštru i ogorčenu kritiku islama, ali i na zamjerke upućene zapadnim zemljama - ne samo nadležnim institucijama, feminističkim i drugim angažiranim pokretima i obrazovnim ustanovama, već i kršćanskoj crkvi, kojima prigovara zbog (prema njenom osobnom mišljenju) neodgovarajućim i nedovoljno efikasnim mjerama u integraciji muslimanskih imigranata u suvremeno društvo te se zalaže za metode kojima bi se zaustavilo širenje fundametalizma, radikalizacije i terorizma.

“Umjesto da afirmiraju vrijednost plemenskog načina života, ljudi na Zapadu - aktivisti, mislioci, državni dužnosnici - trebali bi pomoći u njegovoj razgradnji.”

No, s vremenom njena retorika se malo ublažila, no i nadalje zastupa stajalište da zadržavanje plemenskih zakona muslimanskim imigrantima ne pomaže u brzom procesu prilagodbe i tranzicije u moderan način života. Iako je svjesna da imigranti koji dolaze iz tradicionalnih i konzervativnih sredina ne mogu preko noći prihvatiti vrijednosti zapadne civilizacije, a prilagodba na moderan život na zapadu nije lagana, brza i jednostavna te je uvjetovana individualnim mogućnostima i ograničenjima, ipak smatra da su za uspješnu asimilaciju općenito ključna tri faktora: obrazovanje, ulazak na tržište rada i emacipacija.

“Znanje je bolje od praznovjerja, slijepe vjere i dogme.”

Foto: www.standard.co.uk

Ayaan Hirsi Ali 

Svaka medalja ima dvije strane

Navodno iz sigurnosnih razloga, Ayaan Hirsi Ali 2017. godine otkazala je planiranu turneju po Australiji i Novom Zelandu, gdje je trebala održati niz predavanja, čime je ponovno privukla pažnju globalne javnosti.

Australske dnevne novine ‘The Sydney Morning Herald’ objavile su članak kolumnistice Julie Szego pod naslovom ‘Why Ayaan Hirsi Ali gets up so many people's noses’, u kojem se navode stvarni razlozi otkazivanja turneje, ali ponovno se podiže i prašina oko optužbi da je Hirsi Ali postala aktivistički celebrity, gradeći svoj globalni brand na temelju anti-muslimanskog ekstremizma i uspješne prodaje svoje osobne autobiografske priče, u čiju istinitost i vjerodostojnost već otprije postoje izvjesne sumnje, uz optužbe da je ključne autobiografske činjenice - izmijenila i(li) izmislila! 

Također, o takozvanim samoprozvanim pseudostručnjacima na temu Islama, američko digitalno izdanje 'Vox Media' 2016. godine objavljuje članak ‘The Ayaan Hirsi Ali problem: why do anti-Islam Muslims keep getting promoted as "experts"?’, koji propituje kredibilitet i političku korektnost ne samo Hirsi Ali, već i nekih drugih aktivista koji se bave ovom tematikom.

Iako ambicija i način djelovanja Ayaan Hirsi Ali podliježe i kritikama, njen glas ipak ne treba podcijeniti, jer usmjeravanjem pažnje svjetske javnosti na teme kojima se bavi zasigurno otvara put za pozitivne promjene.

Popis objavljenih djela autorice Ayaan Hirsi Ali

Za čitatelje koji žele pročitati i ostala djela Ayaan Hirsi Ali, u prijevodu su do sada objavljeni slijedeći naslovi, također u izdanju Naklade Ljevak:

• Nevjernica: Moj život, 2007 (Infidel: My Life, 2007)
• Djevica u kavezu: Proglas o emancipaciji žene i islam, 2009 (The Caged Virgin: A Muslim Woman's Cry for Reason, 2006)
• Nomatkinja: Od islama do Amerike: Osobno putovanje kroz sukob civilizacija, 2010 (Nomad: From Islam to America: A Personal Journey Through the Clash of Civilizations, 2010)
• Heretkinja: Zašto je islamu smjesta nužna reforma, 2016 (Heretic: Why Islam Needs a Reformation Now, 2015)

Autoričin posljednji tekst, 'The Challenge of Dawa: Political Islam as Ideology and Movement and How to Counter It', u kojem promišlja problem terorizma i radikalizacije, objavljen je 2017. kao javni pdf dokument te ga možete pročitati na ovom linku.

Zaključak

Zanimljivost i dinamika pojedinih poglavlja nije ujednačena, odnosno iste informacije ponavljaju se više puta na različitim mjestima, dok su dijelovi knjige mjestimično spori i razvučeni.

Ako ‘Nomatkinju’ želimo iščitati u širem kontekstu te razumjeti i sagledati autoričine motive, postupke i ambicije iz različitih perspektiva, ne možemo se osloniti samo na jedan (njezin) izvor informacija, jer autobiografske činjenice, navedene u knjizi, očito trebamo uzeti s dozom rezerve.

No, ako djelo želimo pročitati ne zamarajući se vjerodostojnoću stvarnih činjenica, već kao motivirajuću priču o osobi koja je svoju trnovitu sudbinu vlastitom snažnom voljom uspjela izdignuti sa samog dna i preusmjeriti je ka boljem životu, ova autobiografija svakako daje sasvim dovoljno materijala.

Na žalost, nevjerodostojnost i sumnja u fabriciranje činjenica kroz formu autobiografije svakako baca sjenu na autoričinu iskrenost, pa osjećaj manipulacije umanjuje pozitivne dojmove i snižava ocjenu ovog autobiografskog djela. 

Ocjena: 3/5

 . . .  MOGLO BI VAS ZANIMATI I OVO  . . .

Kliknite za osvrt na memoare i antropološke eseje ‘Utopljenici i spašeni’ - posljednju knjigu autora Prima Levija, koja je objavljena godinu dana prije njegove iznenadne smrti, a ujedno i treću knjigu iz trilogije o Auschwitzu.